Pitanje mogućnosti obavljanja dodatnog rada državnih službenika i javnih funkcionera je propisano:
- Zakonom o sprečavanju korupcije (“Sl. glasnik RS”, br. 35/19, 88/19, 11/21 – aut. tumačenje, 94/21, 14/22)
- Zakonom o državnim službenicima (“Sl. glasnik RS”, br. 79/05, 81/05 – ispravka, 83/05 – ispravka, 64/07, 67/07 – ispravka, 116/08, 104/09, 99/14, 94/17, 95/18, 157/20, 142/22)
- Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave (“Sl. glasnik RS”, br. 21/16, 113/17, 113/17 – dr. zakon, 95/18, 114/21).
Tako je u čl. 46. i 47. Zakona o sprečavanju korupcije propisano u kojim slučajevima i pod kojim uslovima JAVNI FUNKCIONERI mogu obavljati dodatni rad.
Shodno članu 46. ovog zakona:
“(1) Javni funkcioner, čija javna funkcija zahteva rad sa punim radnim vremenom ili stalni rad, ne može da obavlja drugi posao ili delatnost.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, javni funkcioner može da se bavi naučnoistraživačkim radom, nastavnom, kulturno-umetničkom, humanitarnom i sportskom delatnošću, bez saglasnosti Agencije (za sprečavanju korupcije), ako time ne ugrožava nepristrasno vršenje i ugled javne funkcije. Prihode od ovih poslova, odnosno delatnosti, javni funkcioner je dužan da prijavi Agenciji.
(3) Izuzev poslova, odnosno delatnosti iz stava 2. ovog člana, Agencija može, na zahtev javnog funkcionera, da da saglasnost za obavljanje i drugih poslova, odnosno delatnosti. Uz zahtev javni funkcioner dostavlja pozitivno mišljenje organa koji ga je izabrao, postavio ili imenovao na javnu funkciju. Državni službenik na položaju dužan je da, uz zahtev, dostavi saglasnost neposredno pretpostavljenog. O potpunom i urednom zahtevu Agencija je dužna da odluči u roku od 15 dana od dana prijema zahteva.
(4) Ako utvrdi da se obavljanjem posla, odnosno delatnosti iz st. 2. i 3. ovog člana, ugrožava nepristrasno vršenje ili ugled javne funkcije, odnosno da predstavlja sukob interesa, Agencija određuje rok u kojem je javni funkcioner dužan da prestane sa obavljanjem tog posla, odnosno delatnosti.
(5) U slučaju da Agencija ne odluči u roku iz stava 3. ovog člana, smatra se da je dala saglasnost za obavljanje drugog posla ili delatnosti.
(6) Drugim zakonom ili propisom mogu da budu propisani i drugi poslovi ili delatnosti koje javni funkcioner ne može da obavlja za vreme vršenja javne funkcije.”
Shodno članu 47. navedenog zakona:
“Javni funkcioner ne sme da savetuje pravna i fizička lica o pitanjima u vezi sa javnom funkcijom na kojoj se nalazi, osim ako je na to obavezan.”
U članu 26. Zakona o državnim službenicima definisani su uslovi za obavljanje dodatnog rada DRŽAVNIH SLUŽBENIKA, na sledeći način:
“(1) Državni službenik može, uz pismenu saglasnost rukovodioca, van radnog vremena da radi za drugog poslodavca ako dodatni rad nije zabranjen posebnim zakonom ili drugim propisom, ako ne stvara mogućnost sukoba interesa ili ne utiče na nepristrasnost rada državnog službenika.
(2) Rukovodilac o davanju pisane saglasnosti iz stava 1. ovog člana odlučuje u roku od tri dana od dana dostavljanja zahteva državnog službenika za dobijanje saglasnosti.
(3) Kad državnim organom rukovodi državni službenik, o davanju saglasnosti za njegov dodatni rad i o zabrani dodatnog rada odlučuje državni organ ili telo nadležno za njegovo postavljenje u roku od 10 dana od dana dostavljanja zahteva državnog službenika.
(4) Saglasnost rukovodioca nije potrebna za dodatni naučnoistraživački rad, objavljivanje autorskih dela i rad u kulturno-umetničkim, humanitarnim, sportskim i sličnim udruženjima, ali je državni službenik dužan da o dodatnom radu obavesti rukovodioca narednog radnog dana od dana početka obavljanja dodatnog rada.
(5) Rukovodilac može zabraniti rad iz stava 4. ovog člana ako se njime onemogućava ili otežava rad državnog službenika, šteti ugledu državnog organa, odnosno stvara mogućnost sukoba interesa ili utiče na nepristrasnost rada državnog službenika.
(6) Državni organ vodi evidenciju o dodatnom radu državnih službenika i pisanim saglasnostima iz stava 1. ovog člana.”
Zakonom o zaposlenima u AP i JLS uslovi za obavljanje dodatnog rada SLUŽBENIKA propisani su u čl. 40. i 41. i glase:
“Član 40.
(1) Službenik je dužan da o svom dodatnom radu obavesti poslodavca.
(2) Službenik može, uz pismenu saglasnost poslodavca, van radnog vremena da radi za drugog poslodavca ako dodatni rad nije zabranjen posebnim zakonom ili drugim propisom, ako ne stvara mogućnost sukoba interesa ili ne utiče na nepristrasnost rada službenika.
Član 41.
(1) Saglasnost za dodatni rad službenika daje poslodavac.
(2) Saglasnost poslodavca nije potrebna za dodatni naučnoistraživački rad, objavljivanje autorskih dela i rad u kulturno-umetničkim, humanitarnim, sportskim i sličnim udruženjima.
(3) Poslodavac može zabraniti rad iz stava 2. ovog člana ako se njime onemogućava ili otežava rad službenika, šteti ugledu poslodavca, odnosno stvara mogućnost sukoba interesa ili utiče na nepristrasnost rada službenika.
(4) O dodatnom radu službenika na položaju odlučuje organ nadležan za njegovo postavljenje.”
Dakle, u svim navedenim slučajevima za obavljanje dodatnog rada se moraju ispuniti propisani uslovi nadležnog organa ili rukovodioca.